Mogao sam pisati o prijevari koju čini nova vlada na čelu s trojcem Milanović – Čačić – Linić usvajajući budžet za 2012., o sramotnom progonu don Ivana Grubišića od strane crkvenih moćnika, mogao sam pisati o povratu židovske imovine u Hrvatskoj, posebno u Virovitičko-podravskoj županiji, no pišem o mojim kućnim ljubimcima Jafici i Šarku i mačjem rodu.

Primijetio sam da nam se u zadnje vrijeme sa svojim komentarima ne javlja Roks za kojeg bi ova bespovratna potpora bila dobra prilika da napiše: Bravo župane to je pravi posao. Tako se radi i gradi, samo naprijed. To je super ideja za Valentinovo.

Nije dobro kad naši Izabranici ne znaju što su se sami sa sobom dogovorili. A još je manje dobro kada se toga sjete, ali ne znaju zašto su tako odlučili. Ne treba se ovome previše čuditi: izgleda da su oni sve podložniji i privrženiji jednoj drevnoj sklonosti; galeomiomahiji. Postaju, znači, galeomiomahomani. Ne uživaju oni u borbama pjetlova, niti u borbama pasa izmučenih do bjesnila, a pozornost im ne zaokupljaju toliko ni utakmice mršavih i debelih, a ponajmanje maškare kojima se rado prepuštaju.

Pronašao sam i tu sretnu irsku djetelinu s četiri lista i donijela mi je za dar Killarney. Maleni zeleni raj smjestio se u jugozapadnoj Irskoj u sneno okružje jezera Lough Leane i u njemu trenutno spava oko 13 400 ljudi, koji više ili manje. No bez obzira na malešnost ovog mjesta, turistički je to div koji ima više hotelskih soba nego ijedan grad u Irskoj, isključujući dakako prijestolnicu Dublin. U prijevodu s irskog ime mu znači ''Crkva glogova''.

Ako zahtijevamo da se objavi Registar branitelja kako bi prepoznali uljeze, ako tražimo da poljoprivrednici javno objave spisak onih koji koriste poticaje kako bi se otkrile zlouporabe onda možemo tražiti i javno objavljivanje imena onih koji su uništili hrvatsku novinarsku instituciju.

Potkraj ožujka bit će 100 dana Milanovićeve vlade. Bilo bi mudro do tada provjeriti i, ako treba, doraditi Vladin program. I objaviti ga i dalje zbunjenoj općoj i poslovnoj javnosti.

Stoljećima je u prirodi ljudskog društva postojala razvijena ekološka svijest, sve dok čovjek nije postao toliko obrazovan da je zaključio kako mu se to ne isplati. Tada je napravio plan državne makroekonomije i počeo kopati; najprije u potrazi za zlatom, a onda kasnije i naftom. Cijena takve pameti odvela je cijelo čovječanstvo u golo ropstvo koje se danas iskazuje stopom BiDiPija po stanovniku, što u svakom normalnom čovjeku budi želju da se isključi iz tog civilizacijskog poretka i vrati Majci prirodi.

Kada se Muhamed 630. godine vratio iz Medine u Meku (osam godina poslije hidžre), najmlađa monoteistička religija širila se Arapskim poluotokom sve do Male Azije. Jugoistočno od Bospora i Dardanelija stvarala se nova civilizacija, drugi veliki proizvod islama: ujedinjuju se turska plemena pod sultanom Osmanom I. (1278. - 1326.). Padom Carigrada (1453.) Osmanlije dolaze na europsko kopno i namjeravaju doći do Beča. Međutim, ne uspijevaju – 1552. stali su kod Virovitice!

Net ima snagu kada se radi o brzini okupljanja ljudi, on ima određenu političku moć, ali pogledajmo samo arapsko proljeće... Počelo je bunama Net generacije, a završava izborima na kojima pobjeđuju islamističke, teokratske stranke...(Muslimanska braća i slične). E, sad ima tu i pitanje SLOBODNE VOLJE da BESPLATNO ponudim na Netu određene sadržaje... kao što povremeno radim na www.pollitika.com, portalu jednog od najpoznatijih blogera Hrvatske, Marka Rakara.

Zariven u maglu atrofolskog svoda osjetila sviju lišen ti ćeš biti, sitničavi um će tebi da se poda, polupostojanje ti ćeš iskusiti, mislima ćeš samo postojati bijedan, dodir svijeta nećeš iskusit' nijedan!- riječi ovo kobne kletve bile su posljednje što ih je čuo treći mudrac žedan za istinom osuđen nepobitnom atrofolskom „pravdom“, a agonija oštrih bolova i neopisiva praznina nastala neugodnim istjecanjem sviju osjetila iz njegova trupla bili su zadnje što je jadnik iskusio.

Neka, meni nesimpatična hakerska grupa – ANONIMUOSI – srušila je stranice predsjednika Republike Ive Josipovića i tako je krenuo val protesta protiv trgovačkog ugovora koji su trebali ratificirati parlamenti evropskih država. Predsjednik Josipović našao se na udaru tih anonimusa jer je izjavio „da nije ljudsko pravo uzeti tuđi rad besplatno!“ I dodao“ To je isto kao da dođete u samoposlugu, uzmete neke artikle i kažete, gle, ovo mi je zgodno i lijepo, ja bih to uzeo jer je moje ljudsko pravo hraniti se!“

Ovih dana se mnogo toga zbiva kod nas, ali ponajviše se zbiva snijeg. I zato možemo uživati u obilju hrvatskih riječi koje ga opisuju! Snijeg nas daruje obzorom netaknutoga bijelog cijelca u sivom nedjeljnom miru oblačnog jutra i tromog sumraka: ovo nas snježno ništavilo opominje da nema ni tla pod našim nogama ni neba nad našim glavama.